Titov bunker tajili 50 godina

Gradnja Titova bunkera trajala je od 1953. do 1979. godine i stajala je 4,6 milijardi dolara. Od početka gradnje objekt su skrivale priroda i tri kuće, te se po ničem nije dalo zaključiti da se upravo ispod njih nalazi najvažniji vojni objekt u SFRJ.



Bunker je sastavljen od tri dijela. Prvi, maskirni dio vidljiv je izvana i to nadzorne rezidencije, objekta za uže osiguranje bivšeg predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita, te objekta za smještaj tehničke podrške.

Kada se prođe kroz hodnik prve kuće otvaraju se metalna vrata debljine 1,20 metara iza kojih je tunel koji vodi u srce atomskog skloništa na dubinu od 280 metara. Tuneli su veza između maskirnog dijela i atomskog skloništa koje može izdržati nuklearni udar od 20 kilotona.

Posljednji dio objekta u obliku je potkove i ima 12 blokova. Unutar njega su sustavi za zaštitu, protupožarni sustav, sustav za zaštitu od nuklearnog udara i klima. Bunker ima alternativni izlaz kojeg nema na mapi, a vodi na 170 metara visoko brdo iznad objekta.



Titu izgradili luksuznu rezidenciju
Više od sto spavaonica raspoređeno je na ukupno 6854 četvorna metra površine u kojima je u slučaju nuklearnog udara moglo spavati 350 ljudi iz najvišeg političkog i državnog vrha SFRJ. U njemu su mogli boraviti čak šest mjeseci bez ikakvih kontakata s vanjskim svijetom. Pored niza prostorija, značajno mjesto zauzima i Titova luksuzna rezidencija s pet prostorija.

Objekt danas pripada Ministarstvu obrane BiH, a čuva ga pet vojnika, te se u njemu održavaju kulturne manifestacije.

Pogledajte video:


Izvor: www.24sata.hr

HALAL PARA

Ovaj kratki film je u konačnici jedna vjerodostojna, pitka i emotivna priča koja gledoacu pomaže da shvati svu težinu rudarskog posla, a istovremeno pokazuje koliko su rudari predani svojoj profesiji, sa poentom da je svaki njihov novčić zarađen na potpuno "halal" način.



Pogledajte video:

Najveća maišna za površinsku eksploataciju. VIDEO!!!

Bagger 288 je napravljen od strane Njemačke konpanije Krupp. Konstrukcija ovog bagera završena je 1978 godine i prestavljena je kao najmasivnija maišna na svijetu mase 13500 tona.

Pogledajte video:

Ovaj grad gori već 54 godine. VIDEO!!!

Centralija je  skoro napušteni grad u Pensilvaniji, US.
Nekada ovaj  gradić je brojao oko 1000 stanovnika u 1981, da bi za svega 19 godina kasnije spao na 10 stanovnika u 2010 godini. Rezultat ovog naglog iseljenja stanovništva je požar koji se desio u rudniku uglja koji se nalazi ispod Centralije. Ovaj rudnik gori od 1962. godine pa sve do danas.
Predpostavlja se  da u ovom rudniku postoje količine uglja koje će goriti narednih nekoliko stotina godina .

Pogledajte video: 

Mašine za izradu tunela

Mašina za izradu tunela ( TBM), poznata  pod nazivom "crv" je mašina koja se koristi za izradu  tunela  pomoću kružnog rotora na kojem se nalaze sjekači.

Ove mašine se također mogu koristiti  i za izradu malih tunela. Mogu da se probijaju kroz razne vrste  tla i stijena.

Dimenzije tunela mogu biti od  1 metar pa sve do 19.25 metara.

Neke interesantne činjenice:

- Moderne mašine za bušenje tunela imaju do 15 elektromotora, koji napajaju ove zvijeri snagom većom od 6.000 KS

- Mašina za sobom vuče preko 800 tona rezervne opreme, uključujući prikolice za električne sisteme i vatrogasnu opremu

- Sa prednje strane nalaze se mala vrata, preko kojih radnici mogu doći do prednjeg dijela bušilice da svakodnevno zamjene 15 sjekača koji se tokom rada istroše

- Najveća ikada napravljena mšina ovog tipa koristila se za iskopavanje "Gotard Bejs" tunela i imala je 19 metara u prečniku

Bingham Canyon rudnik – najveći površinski kop na svijetu

Bingham Canyon rudnik u Utahu, SAD je najveći površinski kop na svijetu. Ovaj ogromni rudnik je širok 4 kilometra, te dubok 1,2 km. Rudnik je počeo sa radom 1863. godine, a od tada se u njemu iskopalo više od 17 miliona tona bakra i 715 tona zlata.

Rudnik upošljava 1.800 ljudi koji svaki dan iskopaju do 50.000 tona materijala. S obzirom da je još uvijek aktivan, ovaj gigantski ožiljak koji stvaramo na planeti još uvijek raste.

Kamioni koji prevoze ove ogromne količine rude imaju nevjerovatne kapacitete nosivosti od 240 i 320 tona. Rudnik je toliko velik da se može vidjeti iz svemira, a ukupna dužina svih puteva koji se nalaze u njemu iznosi preko 800.000 kilometara.

Samo u 2006. godini, vrijednost metala iskopanih u Bingham Canyon Rudniku iznoslia je 1,8 milijardi USD dolara. 1966. godine proglašen je i Nacionalnim Spomenikom pod nazivom Bingham Canyon Open Pit Copper Mine, a turisti ga mogu posjetiti sa kupljenim ulaznicama koje variraju između 5 i 25 dolara, u zavisnosti od aranžmana.

izvor: pixelizam.com

Logaritamska računala

Šta je logaritamsko računalo? Vjerojatno danas mnogo mladih (pa ni onih srednje dobi) ne zna odgovoriti na postavljeno pitanje. Do sedamdesetih godina prošloga stoljeća logaritamsko računalo je bilo nezaobilazno pomagalo za računanje, a posebno inženjerima raznih struka.

Logaritamsko računalo je kombinacija matematike (logaritamske skale) i mehanike (pomicanje letvica sa skalama). Sastoji se od nepomičnoga dijela (štapa) i pomičnoga jezika te prozirne pločice sa crtom koja služi za namještanje brojeva i očitavanje rezultata. Na štapu i jeziku označene su razne logaritamske skale pomoću kojih se mogu obavljati sve računske operacije, osim sabiranja i oduzimanja.

Na skalama su označeni brojevi, a odmjereni njihovi logaritmi. Pored logaritamskih, nalazimo na logaritamskom računalu i druge skale kojima se mogu odrediti vrijednosti nekih funkcija, primjerice prirodne vrijednosti trigonometrijskih funkcija. Na poleđini je obično popis raznih konstanti i formula, a na bočnim stranama mjerilo u centimetrima ili inčima. Točnost rezultata dobivenih pomoću logaritamskoga računala ovisila je o kvaliteti izrade skala, ali i o preciznom namještanju skala jedne prema drugoj te očitavanju.




Za rad s logaritamskim računalom trebalo je, pored mirne ruke i “oštroga” oka, dosta znanja matematike. Zato je mnogim učenicima i studentima laknulo kada je u širu uporabu ušao puno jednostavniji elektronički kalkulator.

Izvor: tehnicki-muzej.hr

Pet prirodno najbogatijih zemalja na svijetu

1. RUSIJA: Vladar sirovina


Rusija je najbogatija zemlja svijeta u smislu prirodnih resursa, s vrijednošću procenjenom na 75,7 triliona dolara. Prirodni resursi Rusije su povoljni za razvoj industrije. Ima ogromna ležišta kamenog i mrkog uglja, gvozdene rude, nafte, prirodnog gasa. Zatim bogata je obojenim metalima kao što su bakar, olovo, cink, boksit, volfram, kao i sirovine potrebne za hemijsku industriju.

Prva je u svijetu po zalihama zemnog plina i drvnih rezervi, druga po ugljeniku i treća po zlatu, a i količine pronađene nafte među najvećima su na planeti. Naftne rezerve mogle bi da budu još mnogo veće ako se ostvare planovi Moskve o rudarenju ispod Arktičkog okeana čiji se led ubrzano topi posljednjih godina. Velikim se smatraju i sibirska nalazišta rijetkih minerala.

2. SAD:Rezerve za 100 godina

Čak 31 odsto dokazanih planetarnih rezervi ugljenika nalazi se na teritoriji Sjedinjenih Američkih Država, a prirodni resursi su procenjeni na 25 triliona američkih dolara. Sjedinjene Američke Države ulaze i u svjetski top pet po zalihama bakra, zlata i zemnog plina.

Predsjednik Barak Obama nazvao je Ameriku "Saudijskom Arabijom za prirodni gas", rekavši da imaju dovoljne rezerve za narednih 100 godina i najavio da će njegova administracija omogućiti iznajmljivanje 15 miliona hektara u Meksičkom zalivu za traganje za naftom i gasom. Pre nekoliko godina Britiš petroleum pronašao je u Meksičkom zalivu, 250 milja od obale Teksasa, nalazište sirove nafte i prirodnog gasa koje se procjenjuje na pet milijardi barela.

3. SAUDIJSKA ARABIJA: Bogata crnim zlatom

Kraljevina dinastije Saud raspolaže s gotovo 20 odsto svjetskih zaliha nafte, ali i petim najvećim rezervama zemnog gasa. Ono što Saudijsku Arabiju čini veoma važnom u međunarodnim odnosima je svakako nafta.

Zemlja ima najveće dokazane rezerve nafte na svjetu, a proizvodi više od 10 miliona barela dnevno. Ima oko 300 nalazišta nafte, koja je danas dostupnija na svjetskom tržištu nego što je to bio slučaj u vremenima hladnog rata. Zahvaljujući nafti imala je poseban status u Vašingtonu. Dobri odnosi dvije zemlje potiču još iz 40-ih godina 20. veka. Ruzveltova diplomatija je uspješno uspjela da izgura britanski uticaj iz mlade arapske naftne velesile.

4. KANADA: Dva miliona jezera

Kanada je bogata prirodnim resursima, naročito rudama, šumama, velikim količinama pitke vode i vrlo plodnim tlom.

Ova zemlja ima velike potencijale u drvnoj industriji, druge na svjetu rezerve urana koji se koristi za rad nuklearnih reaktora, a uz to je i jedan od vodećih svjetskih dobavljača fosfata. U Kanadi se nalaze velike zalihe vode, kroz njene rijeke protiče skoro devet odsto obnovljivih vodotokova u svijetu, u njoj se nalazi četvrtina ritova na Zemlji, a treća je po broju glečera u svijetu. U Kanadi se nalazi više od dva miliona jezera. Bogata je i naftom.

5. KINA: Gospodari sijalica

Prema bogatstvu rudnih resursa, Kina se sa 12 posto svjetskih resursa rude nalazi na trećem mestu u svijetu. Po rezervama rude, više od polovine rudnih nalazišta u Kini zauzimaju prva tri mjesta u svijetu. Po zalihama uglja, Kina se nalazi na prvom mjestu u svijetu jer ima zalihe od bilion tona uglja.

Do kraja 1998. godine u Kini je bilo otkriveno 509 nalazišta nafte i 163 nalazišta prirodnog gasa. Zalihe antimona čine 40 posto svjetskih zaliha, a rezerve volframa su četiri puta veće od svjetskih zaliha. Volfram ima najvišu tačku topljenja i drugu najvišu tačku ključanja od svih metala i koristi se za žarne niti sijalica.

Izvor: arhiva.alo.rs

RUDNIK SUMPORA U INDONEZIJI

Kawah Ijen je vulkan bogat sumporom koji se nalazi u istočnom dijelu Jave, Indonezija. Rudari koji vade sumpor pješače do vrha vulkana, na visinu od 2.640 metara, te ulaze u rudnik kroz krater koji je prepun sumporne kiseline na dubinu od 200 metara.

Možete i sami zamisliti na koje sve opasnosti rudari nailaze i to sve za samo 13 dolara dnevno. Vođeni bakljama, ulaze u rudnik u kojem temperature dostižu tačku ključanja, sa dovoljno svjetla da je jedino što vide jezero rastopljenog sumpora.

Nakon što se sumpor ohladi i pretvori u svojoju prepoznatljivu žućkastu boju, rudari ga otkidaju sa zidova kratera. Svaki rudar iznese oko 70 kg sumpora u košari. Ono što je posebno zastrašujuće, je činjenica da većina rudara nema gas masku ili bilo kakvu zaštitnu opremu kada dolazi u kontakt sa ovako opsanom materijom.

Izvor: pixelizam.com

Lična zaštitna stredstva

Zaštitna oprema služi za zaštitu radnika od mehaničkih povreda i trovanja plinovima.
Svaki radnik pri zasnivanju radnog odnosa za rad u jami dobija lična zaštitna sredsva i opremu.

Ulična zaštitna sredstva i opremu spada:

• rudarski šljem
• radno odijelo
• rudarske čizme i cipele
• zaštitne rukavice
• zaštitni grudnjak sa rukavima ili bez rukava
• samospasilac, filtracioni ili izolacioni
• rudarska kapna lampa

Pored nabrojanih ličnih zaštitnih sredstava i opreme pri rudarskim radovima, a prema specifičnim prilikama, radnik može biti snadbjeven i sljedećom opremom:

• nepromočivo odijelo, za rad na radilištu gdje je prisutna voda
• kožne koljenice, za rad u klečećem stavu ili kretanju na koljenima
• kožne naramenice, za zaštitu ramena pri prenosu građe i drugog materijala
• zaštitne naočare, ako pri izvođenju radova postoji mogućnost povrede očiju ili ugrožavanje vida
• na radnim mjestima na kojima postoji opasnost od pada ili pritiska teških predmeta na nožne prste, radnici moraju imati čizme ili cipele sa čeličnim kapicama

Na radnim mjestima gdje ima škodljive prašine radnici moraju biti snadbjeveni respiratorima.
Za održavanje lične higijene svakom radniku se mora obezbjediti peškir i sapun.

Rudarska kapna lampa

Svaki jamski radnik mora imati prenosnu ( kapnu ) lampu. Ove lampe konstruisane su tako da mogu razvijati punu svjetlost najmanje 10 sati, računajući od prijema lampe u lapmpari do izlaska iz jame.
Sve lampe, koje su u upotrebi, moraju se čuvati u lampari, gdje se pregledavaju, čiste i popravljaju.

U lampari se izdaju samo ispravne lampe i o njima se vodi posebna evidencija.
U rudnicima sa podzemnom eksploatacijom koriste se akumulatorske kapne lampe koje moraju biti snadbjevene magnetnim zatvaračem.

Akumulatori za rudarske kapne lampe moraju biti izvedeni tako da lampe su izrađene sa naglavnim kapnim reflektorom. Staklo reflektora mora biti zaštićeno metalnim ili plastičnim štitnicima. Sijalice za normalno i pomoćno osvjetljenje smještene su u reflektor. One su zaštićene mehaničkim otpornim staklom, debljine najmanje 3 mm,  koje se u slučaju razbijanja ne raspada.
Spoj akumulatora i reflektora kod kapne lampe je izveden sa savitljivim i mehaničkim otpornim kablom.

Najduži tunel na svijetu " Gotthard tunel"

Tunel stoljeća - željeznički tunel Gotthard - s 57 kilometara je najduži tunel na svijetu prokopan u srcu Švicarskih Alpa.

Radovi na tunelu između švicarskog Erstfelda i talijanskog Bodia, čije se puštanje u promet najavljuje 2017., trajali su punih četrnaest godina. 

Tunel, u kojem će putnički vlakovi putovati brzinom do 250 kilometara na sat, a teretni do 160 kilometara na sat, uvelike će rasteretiti europski cestovni promet. Kroz njega će svakog dana moći proći do 300 vlakova, a za put od Milana do Zuericha će sada trebati dva sata i 40 minuta, sat manje nego prije, navodi France Presse.

Na probijanju tunela radilo je oko 2000 radnika iz deset zemalja, a poginulo ih je osam.

Tunel je probijen na sredini, i to 2000 metara ispod vrha Alpa. Sveukupno je izvađeno 24 milijuna tona kamenja, piše dpa.

Tunel je Švicarsku stajao 10 milijardi franaka (7,5 milijardi eura) i srušio je s trona dosadašnji najduži tunel na svijetu - japanski 53,8 kilometara dug Seikan koji spaja otoke Honšu i Hokaido.

izvor: arhiva.nacional

Djeca radnici

Ovo je 13-godišnji dječak,  koji živi veoma težak život.

Zašto on nije u školi, ali se pojavljuje iz  mraka  prljavog i opasnog tunela  rudnika uglja?

Da li je na časovima geologije, tako da jednog dana  može postati premijer?

Odgovor je ne. Sve  ovo je zato što nema imućne roditelje, tako da on mora da radi kao dijete da bi izdržavao sebe pa vjerovatno i roditelje.

Svaki dan on puzi u i iz ovog uskog i dugog tunela više od 50 puta samo da zaradi 30 yuana što je oko 8 KM.

Ovaj prirodni ambijent, gdje neka kineska djeca rade puno radno vrijeme nemaju čistu vodu a kamo li toplu vodu.

 Ovo je mjesto gdje djeca rada  i spava sa svojim odraslim kolegama.

 Ovo je  dnevni obrok koji ne uključuje besplatno mlijeko i besplatna jaja. 

Izvor:  multipletext.com

Šta su to fluorescentni minerali ?

Svi minerali imaju mogućnost da reflektuju svjetlost. To je ono što ih čini vidljivo ljudskom oku. Neki minerali imaju interesantnu fizičku osobinu zvanu fluorescentnost. Ovi minerali imaju mogućnost da privremeno apsorbuju  malu količinu svjetlosti i u istom trenutku da je oslobode.  Ova pojava omogućava mineralu da privremeno promijeni boju.

Promjena boje fluorescentnog minerala je najuočljivija kada se u mraku osvijetli ultraljubičastom zrakom ( zraka koju čovjek ne vidi ).

Jedan od prvih ljudi koji je posmatrao fluorecentnost u mineralu bio je George Gabriel Stokes 1852. godine. Primijetio je sposobnost fluorita da svijetli plavom svjetlošću kada se osvijetli nevidljivim dijelom spektra svjetlosti. Ovaj fenomen je nazvao fluorescencijom po mineralu fluourit. Ovaj naziv je prihvaćen u minelagiji, geologiji, biologiji, optici i u mnogim drugim poljima.

Alija Sirotanović, junak socijalističkog rada

Alija Sirotanović (1914-1990) je bio rudar iz bosanskog gradića Breza, a svoj cijeli radni vijek je proveo u istoimenom rudniku mrkog uglja "Breza". Rođen je u mjestu Orahovo, odrastao je u Trtorićima, blizu Breze kao jedno od devet djece, imao je još šestero braće i dvije sestre.



Sirotanović je bio udarnik i junak socijalističkog rada, koji je 24. jula 1949. oborio svjetski rekord u kopanju uglja. Predsjednik komisije koja je kontrolisala rad objavio je:
"Alija Sirotanović je, sa svojih osam komorata, za osam sati rada iskopao 152 tone uglja (253-ja kolica),  srušio dotadašnji rekord Stahanova za 50 tona i postigao svoj svjetski rekord u iskopu uglja."

Priča se da je Alija od tadašnjeg doživotnog predsjednika SFRJ-a Josipa Broza Tita jedino tražio veću lopatu. I dobio je jednu takvu, koja je napravljena specijalno za njega i nazvana 'sirotanovićka'. Po jednoj legendi, na Titovo pitanje kako mu može pomoći ovaj je rekao: "Nije moje da tražim, druže Tito, jer ja sam rudar, ali ne pitam za sebe … Kad bi se moglo dovuć’ malo struje u ono moje selo Trtoriće." Kažu da je struja u njegovo selo stigla prije nego što se on iz Beograda vratio! Dobro, možda ne tako brzo - ali je došla.

Jednom prilikom Alija je rekao: "Mi rudari, mi smo naučili ... Meni je bilo lakše raditi u rudniku, u jami dole, neg' na vani. Ja vam vani ne mogu radit ... To sam uvijek govorio i govorim. Mi smo tako obikli, mi rudari, u nas je unišla ona struja, kako kažemo ... jedna ... eto, volja, volja rudarima da idu u jamu i gotovo ... Eto, to je tako u nas ..."

Jedna mala ulica na periferiji njegove Breze, nosi ime Alije Sirotanovića, a u krugu rudnika i danas stoji njegova bista.

Grupa Zabranjeno pušenje posvetila mu je i pjesmu pod nazivom 'Srce, ruke i lopata'. Sirotanović je umro u 76. godini u priličnom siromaštvu.

Izvor: m.novi.ba

Rudarstvo

Rudarstvo obuhvaća pronalaženje i vađenje (eksploataciju) korisnih mineralnih sirovina iz njihovih ležišta u Zemljinoj kori.

Rudarski proizvodi (to su mineralne sirovine) su temeljna poluga za cijelu industriju, pa je osnovna zadaća rudarstva da proizvodi i dostavlja industriji potrebne količine mineralnih sirovina, koje se izravno koriste ili daljnjim postupcima prerade prerađuju u poluproizvode koje ostale industrijske grane koriste pri izradi konačnog proizvoda.

Tragovi rudarske i metalurške aktivnosti iz staroga vijeka dokazuju da je rudarstvo starih civilizacija bilo vrlo razvijeno. U rimskom razdoblju rudarenje je bilo vrlo snažno u svim rudonosnim područjima Carstva. S propadanjem Rimskog Carstva dolazi i do zamiranja rudarstva koje u V st. gotovo nestaje.

U srednjem vijeku prvi su se počeli baviti rudarstvom Slaveni (Češka VIII. i IX. st.).
Dobivanje ugljena počinje u Velikoj Britaniji u IX. st., u Njemačkoj u X. st.

U XVI st. u Njemačkoj i Engleskoj prijevoz iskopane rude konjima koji su vukli željezne vagonete na tračnicama.

 Početkom XVIII. st. počinje se rješavati osnovni problem (odvodnjavanje rudnika) pri prodiranju u veće dubine, i to parnim strojem, koji je prvotno konstruiran za rudarske potrebe podizanja vode.

Osnovni rudarski alati (čekić i dlijeto), nisu se nimalo promijenili od najstarijih vremena pa sve do početka XIX st.!!!

Područje rada u rudarstvu obuhvaća:

1. Istraživanje budućeg ležišta (koristeći geofizičke metode; pokusno, istražno, rudarsko-geološko   bušenje)
2. Eksploatacija (pridobivanje) mineralne sirovine
3. Oplemenjivanje već iskopane mineralne sirovine (u oplemenjivačkom postrojenju odn. separaciji) kojim odstranjujemo jalovu komponentu mineralne sirovine

Površinsko pridobivanje mineralnih sirovina značajnije se počelo primjenjivati tek u XX st.. Ovaj način pridobivanja primjenjuje se za mineralne sirovine koje se nalaze relativno blizu zemljine površine.

 

Jamsko pridobivanje se primjenjuje za dobivanje mineralnih sirovina koje se nalaze u dubljim dijelovima Zemljine kore.

Jamsko pridobivanje je mnogo zahtjevnije od površinskog pridobivanja jer osim osnovne djelatnosti kopanja, zahtijeva čitavu vrstu mjera koje treba da osiguraju siguran rad kao što je: ventilacija, podgrađivanje (djelomično ili potpuno), crpljenje vode, otkrivanje prisutnosti štetnih plinova i zaštitu zaposlenih rudara od njih, poseban način transporta mineralne sirovine.

Ukratko o bageru vedričaru

Bageri vedričari su mašine kontinuiranog dejstva koji se koriste se na velikim površinksim kopovima.
Mogu da rade kao visinski i dubinski bageri. Koriste za rad u suhom ili u vodi. Primenjuje se se za skidanje humusa, otkop šljunka, pijeska, ilovače i gline. Posebno je pogodan za radove na iskopu kanala.

Iako imaju velike učinke, bageri vedričari se dosta rijetko primenjuju jer zahtjevaju dugotrajnu montažu. Osjetljivi su na nehomogen teren i zahtjevaju uređenu radnu površinu za kretanje. Dosta su specifični, tako da je po završetku jednog posla moguća primjena na novom samo ako je posao iste vrste.

Konstrukcija:

Umesto jedne kašike ovi bageri imaju niz vedrica vezanih na beskonačnom lancu, koji klizi na strijeli, koja je obješena i može da se lomi. Vedrice su konstruisane da sijeku zemlju u tankim slojevima.  Kopanje se vrši kretanjem vedrica u smeru prema bageru, koso naviše, dok se pražnjenje vrši okretanjem vedrica oko pogonskog točka. Moguće je bočno pražnjenje vedara. Kreće se na šinama ili gusenicama.

Moguće je instalisati i transportne trake, koje dalje transportuju materijal istovaren iz vedrica.
 Postoje sljedeći tipovi konstrukcije:

•     bager sa prostim nosačem strijele i okretanjem strijele oko jedne tačke,
•     bager sa uređajem za translatorno pomjeranje (korpa u konstantnom nagibu) i
•     bager sa izlomljenom strijelom i translatornim pomjeranjem (kopa izlomljen profil kanala odjednom).

Kod manjih bagera pogon je na naftu, a kod većih pomoću elektromotora, odnosno električne energije.

Pogledajte video:

Kako izgleda život ljudi koji traže zlato

Visoke cijene zlata podstakle su pravu zlatnu groznicu na Obali Slonovače i u Gani. Međutim, posao kopača zlata je užasno težak i oni nerijetko provode po cio dan u dubokim rupama i u blatu radi samo nekoliko grama ovog plemenitog metala. 

Farma kakaoa u blizini grada Bufale u zapadnom delu Obale Slonovače pretvara se u rudnik zlata.

Visoke cijene ovog plemenitog metala podstiču pravu zlatnu groznicu na Obali Slonovače i u Gani.

Iako se kopači nadaju dobroj zaradi, njihov život nije ni malo lak.

Po cio dan provode u rupama tragajući za zlatom.

Na kraju dana, ovako izgledaju plodovi njihovog mukotrpnog rada.

Izvor: stil.kurir.rs 

Tridest trojica

 Film “Trideset trojica” Patriše Rigen je dramatizacija stvarnog događaja iz 2010. – nesreće u Čileu kada se stotinu godina star rudnik bakra i zlata San Hoze urušio nad glavama 33 rudara, koji su ostali zarobljeni 700 metara ispod zemlje.

Film pokušava da prikaže 69 dana agonije zatrpanih rudara, kao i njihovih porodica, na površini zemlje.

Trideset troje rudara, za koje je nedostatak bezbijednosti redovni dio života, počinje dugo, naporno spuštanje u dubine zemlje.

 Poslijee rušenja tunela, rudari se sklanjaju u “utočište” – prostor širok pet metara, sagrađen da smjesti 30 ljudi. Imaju zalihe hrane za tri dana.

Pogledajte video:

Serra Pelada, veliki rudnik zlata

Serra Pelada (engleski: "Bald Mountain") bio je veliki rudnik zlata u Brazilu 430 kilometara južno od ušća rijeke Amazone. Rudnik je  postao poznat po fotografijama koje je fotografisao Sebastiao Salgado.

Prikazuje radnike  koji potsjećaju na mrave kako pomiču veliku količinu rude rukama. Zbog haotične prirode operacije,procjena tačnog broja radnika je teško.

Smatra da je oko 10.000 radnika bilo prisutno, što ga čini jednim od najvećih rudnika na svijetu.

Danas  rudnik  Serra Pelada je napušten i ovaj površinski kop  gdje je nekad radilo oko 10.000 radnika  ispunjen je   vodom,  stvarajući malo zagađen jezero.

U ranoj dobi  rudnika, brazilska vojska je preuzela poslovanje kako bi se spriječilo izrabljivanje radnika i sukob između rudara i vlasnika. Zbog uporabe žive u postupku ekstrakcije zlata,  velike površine oko rudnika  su veoma zagađene. Ljudi  koji  su se hranili  ribom nizvodno od rudnika, imali povišene količine žive u  svome tijelu.

Šta se nalazi na dnu najdublje bušotine na svijetu?

Najdublja rupa na svijetu nalazi se ispod zahrđalog poklopca, usred tundre poluotoka Kola na sjeveru Europe. Bušotina nazvana Kolska superduboka bušotina duboka je 12.262 metra, a izbušili su je sovjetski znanstvenici od 1970. do 1989. godine kako bi saznali više o tome što se nalazi ispod nas.

Desetljeća bušenja rupe bila su jako skupa, no isplatila su se jer su znanstvenici došli do zanimljivih otkrića. Na dubini od sedam kilometara nađeni su fosilni ostaci jednostaničnih organizama, ali i voda.

Na samom dnu rupe izmjerena je temperatura od 180 Celzija što je bilo prevruće za daljnje bušenje.
Iako je ovo najdublja tačka na Zemlji, dublja čak i od Marijanskog jarka, do središta Zemlje ima još puno, odnosno dubina bušotine čini tek 0,19 posto udaljenosti od Zemljine kore do njenog središta.

Pogledajte i video:

SRETNO

Rudarstvo kao ljudska djelatnost datira još iz metalnog doba, a prva rudarska karta na kojoj je ucrtan rudnik zlata potječe iz doba Ramzesa II.

Sve do danas, rudarsko zanimanje je jedno od najopasnijih na svijetu, a rudari njeguju i ispoljavaju specifičnu tradiciju.

Kada rudari jedni drugima prije silaska u jamu izreknu tradicionalno 'sretno', upute mnogo više od pukog pozdrava.
'Sretno' u sebi sublimira dobre želje, ali i opomenu pred opasnostima kojima su izloženi pod zemljom, upućuje na siguran rad i budi osjećaj zajedništva među rudarima.
Pozdrav 'Sretno' prvi put se spominje 1684. godine u jednom rukopisu u Freibergu, a od tada se koristi u mnogim državama i na mnogim jezicima.

Sretno je upisano na jamskim ulazima, istaknuto na rudničkim tornjevima, a često se nalazi u nazivima pojedinih kopova, jama, rudarskih kompanija ili rudarskih časopisa.

'Sretno' želimo svim muškarcima i ženama koje se bave časnim rudarskim  poslom i svakodnevno izlažu životnom riziku.

radiosarajevo.ba