Najveća maišna za površinsku eksploataciju. VIDEO!!!

Bagger 288 je napravljen od strane Njemačke konpanije Krupp. Konstrukcija ovog bagera završena je 1978 godine i prestavljena je kao najmasivnija maišna na svijetu mase 13500 tona.

Pogledajte video:

Ovaj grad gori već 54 godine. VIDEO!!!

Centralija je  skoro napušteni grad u Pensilvaniji, US.
Nekada ovaj  gradić je brojao oko 1000 stanovnika u 1981, da bi za svega 19 godina kasnije spao na 10 stanovnika u 2010 godini. Rezultat ovog naglog iseljenja stanovništva je požar koji se desio u rudniku uglja koji se nalazi ispod Centralije. Ovaj rudnik gori od 1962. godine pa sve do danas.
Predpostavlja se  da u ovom rudniku postoje količine uglja koje će goriti narednih nekoliko stotina godina .

Pogledajte video: 

Mašine za izradu tunela

Mašina za izradu tunela ( TBM), poznata  pod nazivom "crv" je mašina koja se koristi za izradu  tunela  pomoću kružnog rotora na kojem se nalaze sjekači.

Ove mašine se također mogu koristiti  i za izradu malih tunela. Mogu da se probijaju kroz razne vrste  tla i stijena.

Dimenzije tunela mogu biti od  1 metar pa sve do 19.25 metara.

Neke interesantne činjenice:

- Moderne mašine za bušenje tunela imaju do 15 elektromotora, koji napajaju ove zvijeri snagom većom od 6.000 KS

- Mašina za sobom vuče preko 800 tona rezervne opreme, uključujući prikolice za električne sisteme i vatrogasnu opremu

- Sa prednje strane nalaze se mala vrata, preko kojih radnici mogu doći do prednjeg dijela bušilice da svakodnevno zamjene 15 sjekača koji se tokom rada istroše

- Najveća ikada napravljena mšina ovog tipa koristila se za iskopavanje "Gotard Bejs" tunela i imala je 19 metara u prečniku

Bingham Canyon rudnik – najveći površinski kop na svijetu

Bingham Canyon rudnik u Utahu, SAD je najveći površinski kop na svijetu. Ovaj ogromni rudnik je širok 4 kilometra, te dubok 1,2 km. Rudnik je počeo sa radom 1863. godine, a od tada se u njemu iskopalo više od 17 miliona tona bakra i 715 tona zlata.

Rudnik upošljava 1.800 ljudi koji svaki dan iskopaju do 50.000 tona materijala. S obzirom da je još uvijek aktivan, ovaj gigantski ožiljak koji stvaramo na planeti još uvijek raste.

Kamioni koji prevoze ove ogromne količine rude imaju nevjerovatne kapacitete nosivosti od 240 i 320 tona. Rudnik je toliko velik da se može vidjeti iz svemira, a ukupna dužina svih puteva koji se nalaze u njemu iznosi preko 800.000 kilometara.

Samo u 2006. godini, vrijednost metala iskopanih u Bingham Canyon Rudniku iznoslia je 1,8 milijardi USD dolara. 1966. godine proglašen je i Nacionalnim Spomenikom pod nazivom Bingham Canyon Open Pit Copper Mine, a turisti ga mogu posjetiti sa kupljenim ulaznicama koje variraju između 5 i 25 dolara, u zavisnosti od aranžmana.

izvor: pixelizam.com

Logaritamska računala

Šta je logaritamsko računalo? Vjerojatno danas mnogo mladih (pa ni onih srednje dobi) ne zna odgovoriti na postavljeno pitanje. Do sedamdesetih godina prošloga stoljeća logaritamsko računalo je bilo nezaobilazno pomagalo za računanje, a posebno inženjerima raznih struka.

Logaritamsko računalo je kombinacija matematike (logaritamske skale) i mehanike (pomicanje letvica sa skalama). Sastoji se od nepomičnoga dijela (štapa) i pomičnoga jezika te prozirne pločice sa crtom koja služi za namještanje brojeva i očitavanje rezultata. Na štapu i jeziku označene su razne logaritamske skale pomoću kojih se mogu obavljati sve računske operacije, osim sabiranja i oduzimanja.

Na skalama su označeni brojevi, a odmjereni njihovi logaritmi. Pored logaritamskih, nalazimo na logaritamskom računalu i druge skale kojima se mogu odrediti vrijednosti nekih funkcija, primjerice prirodne vrijednosti trigonometrijskih funkcija. Na poleđini je obično popis raznih konstanti i formula, a na bočnim stranama mjerilo u centimetrima ili inčima. Točnost rezultata dobivenih pomoću logaritamskoga računala ovisila je o kvaliteti izrade skala, ali i o preciznom namještanju skala jedne prema drugoj te očitavanju.




Za rad s logaritamskim računalom trebalo je, pored mirne ruke i “oštroga” oka, dosta znanja matematike. Zato je mnogim učenicima i studentima laknulo kada je u širu uporabu ušao puno jednostavniji elektronički kalkulator.

Izvor: tehnicki-muzej.hr

Pet prirodno najbogatijih zemalja na svijetu

1. RUSIJA: Vladar sirovina


Rusija je najbogatija zemlja svijeta u smislu prirodnih resursa, s vrijednošću procenjenom na 75,7 triliona dolara. Prirodni resursi Rusije su povoljni za razvoj industrije. Ima ogromna ležišta kamenog i mrkog uglja, gvozdene rude, nafte, prirodnog gasa. Zatim bogata je obojenim metalima kao što su bakar, olovo, cink, boksit, volfram, kao i sirovine potrebne za hemijsku industriju.

Prva je u svijetu po zalihama zemnog plina i drvnih rezervi, druga po ugljeniku i treća po zlatu, a i količine pronađene nafte među najvećima su na planeti. Naftne rezerve mogle bi da budu još mnogo veće ako se ostvare planovi Moskve o rudarenju ispod Arktičkog okeana čiji se led ubrzano topi posljednjih godina. Velikim se smatraju i sibirska nalazišta rijetkih minerala.

2. SAD:Rezerve za 100 godina

Čak 31 odsto dokazanih planetarnih rezervi ugljenika nalazi se na teritoriji Sjedinjenih Američkih Država, a prirodni resursi su procenjeni na 25 triliona američkih dolara. Sjedinjene Američke Države ulaze i u svjetski top pet po zalihama bakra, zlata i zemnog plina.

Predsjednik Barak Obama nazvao je Ameriku "Saudijskom Arabijom za prirodni gas", rekavši da imaju dovoljne rezerve za narednih 100 godina i najavio da će njegova administracija omogućiti iznajmljivanje 15 miliona hektara u Meksičkom zalivu za traganje za naftom i gasom. Pre nekoliko godina Britiš petroleum pronašao je u Meksičkom zalivu, 250 milja od obale Teksasa, nalazište sirove nafte i prirodnog gasa koje se procjenjuje na pet milijardi barela.

3. SAUDIJSKA ARABIJA: Bogata crnim zlatom

Kraljevina dinastije Saud raspolaže s gotovo 20 odsto svjetskih zaliha nafte, ali i petim najvećim rezervama zemnog gasa. Ono što Saudijsku Arabiju čini veoma važnom u međunarodnim odnosima je svakako nafta.

Zemlja ima najveće dokazane rezerve nafte na svjetu, a proizvodi više od 10 miliona barela dnevno. Ima oko 300 nalazišta nafte, koja je danas dostupnija na svjetskom tržištu nego što je to bio slučaj u vremenima hladnog rata. Zahvaljujući nafti imala je poseban status u Vašingtonu. Dobri odnosi dvije zemlje potiču još iz 40-ih godina 20. veka. Ruzveltova diplomatija je uspješno uspjela da izgura britanski uticaj iz mlade arapske naftne velesile.

4. KANADA: Dva miliona jezera

Kanada je bogata prirodnim resursima, naročito rudama, šumama, velikim količinama pitke vode i vrlo plodnim tlom.

Ova zemlja ima velike potencijale u drvnoj industriji, druge na svjetu rezerve urana koji se koristi za rad nuklearnih reaktora, a uz to je i jedan od vodećih svjetskih dobavljača fosfata. U Kanadi se nalaze velike zalihe vode, kroz njene rijeke protiče skoro devet odsto obnovljivih vodotokova u svijetu, u njoj se nalazi četvrtina ritova na Zemlji, a treća je po broju glečera u svijetu. U Kanadi se nalazi više od dva miliona jezera. Bogata je i naftom.

5. KINA: Gospodari sijalica

Prema bogatstvu rudnih resursa, Kina se sa 12 posto svjetskih resursa rude nalazi na trećem mestu u svijetu. Po rezervama rude, više od polovine rudnih nalazišta u Kini zauzimaju prva tri mjesta u svijetu. Po zalihama uglja, Kina se nalazi na prvom mjestu u svijetu jer ima zalihe od bilion tona uglja.

Do kraja 1998. godine u Kini je bilo otkriveno 509 nalazišta nafte i 163 nalazišta prirodnog gasa. Zalihe antimona čine 40 posto svjetskih zaliha, a rezerve volframa su četiri puta veće od svjetskih zaliha. Volfram ima najvišu tačku topljenja i drugu najvišu tačku ključanja od svih metala i koristi se za žarne niti sijalica.

Izvor: arhiva.alo.rs

RUDNIK SUMPORA U INDONEZIJI

Kawah Ijen je vulkan bogat sumporom koji se nalazi u istočnom dijelu Jave, Indonezija. Rudari koji vade sumpor pješače do vrha vulkana, na visinu od 2.640 metara, te ulaze u rudnik kroz krater koji je prepun sumporne kiseline na dubinu od 200 metara.

Možete i sami zamisliti na koje sve opasnosti rudari nailaze i to sve za samo 13 dolara dnevno. Vođeni bakljama, ulaze u rudnik u kojem temperature dostižu tačku ključanja, sa dovoljno svjetla da je jedino što vide jezero rastopljenog sumpora.

Nakon što se sumpor ohladi i pretvori u svojoju prepoznatljivu žućkastu boju, rudari ga otkidaju sa zidova kratera. Svaki rudar iznese oko 70 kg sumpora u košari. Ono što je posebno zastrašujuće, je činjenica da većina rudara nema gas masku ili bilo kakvu zaštitnu opremu kada dolazi u kontakt sa ovako opsanom materijom.

Izvor: pixelizam.com

Lična zaštitna stredstva

Zaštitna oprema služi za zaštitu radnika od mehaničkih povreda i trovanja plinovima.
Svaki radnik pri zasnivanju radnog odnosa za rad u jami dobija lična zaštitna sredsva i opremu.

Ulična zaštitna sredstva i opremu spada:

• rudarski šljem
• radno odijelo
• rudarske čizme i cipele
• zaštitne rukavice
• zaštitni grudnjak sa rukavima ili bez rukava
• samospasilac, filtracioni ili izolacioni
• rudarska kapna lampa

Pored nabrojanih ličnih zaštitnih sredstava i opreme pri rudarskim radovima, a prema specifičnim prilikama, radnik može biti snadbjeven i sljedećom opremom:

• nepromočivo odijelo, za rad na radilištu gdje je prisutna voda
• kožne koljenice, za rad u klečećem stavu ili kretanju na koljenima
• kožne naramenice, za zaštitu ramena pri prenosu građe i drugog materijala
• zaštitne naočare, ako pri izvođenju radova postoji mogućnost povrede očiju ili ugrožavanje vida
• na radnim mjestima na kojima postoji opasnost od pada ili pritiska teških predmeta na nožne prste, radnici moraju imati čizme ili cipele sa čeličnim kapicama

Na radnim mjestima gdje ima škodljive prašine radnici moraju biti snadbjeveni respiratorima.
Za održavanje lične higijene svakom radniku se mora obezbjediti peškir i sapun.

Rudarska kapna lampa

Svaki jamski radnik mora imati prenosnu ( kapnu ) lampu. Ove lampe konstruisane su tako da mogu razvijati punu svjetlost najmanje 10 sati, računajući od prijema lampe u lapmpari do izlaska iz jame.
Sve lampe, koje su u upotrebi, moraju se čuvati u lampari, gdje se pregledavaju, čiste i popravljaju.

U lampari se izdaju samo ispravne lampe i o njima se vodi posebna evidencija.
U rudnicima sa podzemnom eksploatacijom koriste se akumulatorske kapne lampe koje moraju biti snadbjevene magnetnim zatvaračem.

Akumulatori za rudarske kapne lampe moraju biti izvedeni tako da lampe su izrađene sa naglavnim kapnim reflektorom. Staklo reflektora mora biti zaštićeno metalnim ili plastičnim štitnicima. Sijalice za normalno i pomoćno osvjetljenje smještene su u reflektor. One su zaštićene mehaničkim otpornim staklom, debljine najmanje 3 mm,  koje se u slučaju razbijanja ne raspada.
Spoj akumulatora i reflektora kod kapne lampe je izveden sa savitljivim i mehaničkim otpornim kablom.