Šta se nalazi na dnu najdublje bušotine na svijetu?

Najdublja rupa na svijetu nalazi se ispod zahrđalog poklopca, usred tundre poluotoka Kola na sjeveru Europe. Bušotina nazvana Kolska superduboka bušotina duboka je 12.262 metra, a izbušili su je sovjetski znanstvenici od 1970. do 1989. godine kako bi saznali više o tome što se nalazi ispod nas.

Desetljeća bušenja rupe bila su jako skupa, no isplatila su se jer su znanstvenici došli do zanimljivih otkrića. Na dubini od sedam kilometara nađeni su fosilni ostaci jednostaničnih organizama, ali i voda.

Na samom dnu rupe izmjerena je temperatura od 180 Celzija što je bilo prevruće za daljnje bušenje.
Iako je ovo najdublja tačka na Zemlji, dublja čak i od Marijanskog jarka, do središta Zemlje ima još puno, odnosno dubina bušotine čini tek 0,19 posto udaljenosti od Zemljine kore do njenog središta.

Pogledajte i video:

SRETNO

Rudarstvo kao ljudska djelatnost datira još iz metalnog doba, a prva rudarska karta na kojoj je ucrtan rudnik zlata potječe iz doba Ramzesa II.

Sve do danas, rudarsko zanimanje je jedno od najopasnijih na svijetu, a rudari njeguju i ispoljavaju specifičnu tradiciju.

Kada rudari jedni drugima prije silaska u jamu izreknu tradicionalno 'sretno', upute mnogo više od pukog pozdrava.
'Sretno' u sebi sublimira dobre želje, ali i opomenu pred opasnostima kojima su izloženi pod zemljom, upućuje na siguran rad i budi osjećaj zajedništva među rudarima.
Pozdrav 'Sretno' prvi put se spominje 1684. godine u jednom rukopisu u Freibergu, a od tada se koristi u mnogim državama i na mnogim jezicima.

Sretno je upisano na jamskim ulazima, istaknuto na rudničkim tornjevima, a često se nalazi u nazivima pojedinih kopova, jama, rudarskih kompanija ili rudarskih časopisa.

'Sretno' želimo svim muškarcima i ženama koje se bave časnim rudarskim  poslom i svakodnevno izlažu životnom riziku.

radiosarajevo.ba

Čileanski rudari pet godina poslije

Prije tačno pet godina, milijarda ljudi je direktno posmatrala uspješnu misiju spasavanja 33 čileanska rudara koji su punih 69 dana proveli ispod zemlje.

Njihovi životu su ovjekovječeni u holivudskom hitu, gdje su naslovne uloge imali Antonio Banderas i Žilijet Binoš.

Jedna od glavnih protagonistkinja je i Marija Segovija, koja je bila "gradonačelnica Kampa nade". Bilo je to kamp podignut u blizini jame, gdje su se tih 69 dana okupljali rođaci zarobljenih rudara, piše BBC.

"Sjećam se da sam tog dana krenula autobusom na posao, kada sam dobila vijest da je moj mlađi brat Dario zarobljen u jami. Otišla sam tamo i bila sve te dane dok nisu izbavljeni", prisjeća se Marija tih dana.

Kaže da je presrećna da je upravo Žilijet Binoš tumačila njen lik u filmu.

"Bila sam presrećna kada sam upoznala Binošovu i naučila sam je da pravi moje omiljene kolače, koji su joj se svidjeli", kaže Segovija. Inače, rudari su postali zvijezde preko noći, a mnogi su ih častili putovanjima, pa su tako u međuvremenu obišli "Diznilend" i išli na utakmicu Mančester junajteda.

Jedan od rudara koji su imali velikih zdravstvenih tegoba je Karlos Barios, koji kaže da se njegove kolege bore s raznim problemima, uključujući problem pronalaska novog posla.

Naime, on kaže da ni on ne može više da se vrati u jamu, a novi posao ne može da pronađe.

"Prije tri godine dobio sam nervni slom, što je izazvalo napade panike, nesanicu i osjećaj nesigurnosti", kaže Karlos i dodaje: "Još ne mogu da radim, jer redovno odlazim kod psihologa na seanse, koje mi dosta pomažu." Ipak, da nije sve tako crno svjedoči i to da je uspio da pronađe srodnu dušu. Naime, Marija Kontreras je bila socijalna radnica koja je pomagala porodicama zarobljenih rudara. I rudari u jami su čuli za nju, pa su željeli da je upoznaju čim su izašli.

"Nikada nisam mislila da ću se zaljubiti u rudara, ali eto, desilo se. Shvatila sam da Karlos i ja dijelimo istu strast kada je riječ o pomaganju ljudima", kaže ona.

Ipak, najpoznatiji par su rudar Joni Barios i njegova djevojka Suzana Valenzuela, koja ga je čekala da izađe iz jame.

Ono po čemu je Joni, zapravo, postao poznat jeste to što su mediji otkrili da on istovremeno ima i djevojku i ženu, koje su ga čekale da izađe. Na kraju se on odlučio za djevojku, a ženu je ostavio. Zanimljivo je da Joni sa djevojkom živi u neposrednoj blizini kuće svoje bivše žene. Iako su mnogi predviđali da će im se veza raspasti, Joni i Suzana su i danas srećni i zadovoljni.

Ipak, ima i onih kojima su ostale trajne trauma. Jedan od njih je Omar Rejgedas, koji kaže da se potpuno promijenio nakon izlaska iz jame.

"Nekada sam bio veoma društvena osoba, ali više nisam isti. Danas uglavnom volim da se osamim, nigdje ne izlazim, najviše mi prija kada sam sam", kaže on i dodaje: "Postao sam nervozan, nervira me sve, čak i zvonjava telefona."

Uprkos svemu, on i dalje cijeni napore ljudi koji su ih spasili.

"Iz svega toga sam izvukao pouku da nikada ne treba gubiti vjeru, shvatio sam da Bog definitivno postoji te da je porodica najvažnija stvar u vašem životu", kaže on.

Izvor: www.nezavisne.com

U Boru otkrivena najveća zlatna žila na svijetu!

Rudarska američka kompanija "Friport Mekmoran" pronašla je u okolini Bora zlatnu žilu, koja predstavlja jedno od najvećih ležišta zlata i bakra na svijetu, a procjenjuje se na 18 milijardi dolara!

Računajući bruto vrijednost bakra i zlata u novootkrivenim ležištima, po zvaničnim cijenama na Londonskoj berzi, proizilazi da se u okolini Bora krije bogatstvo vrijedno gotovo 18 milijardi dolara.

Ovo ležište je pronađeno na lokaciji "Čukar peki", na dubini nešto većoj od pola kilometra, gdje je otkriven nevjerovatan sadržaj od 50,3 grama zlata i oko 25,7 odsto bakra po toni rude, pišu "Večernje novosti".

Do sada je najbogatije ležište u svijetu bilo u rudniku Holister u Americi, gdje se izvlači 27,20 grama zlata po toni rude.

Stručni savjetnik Udruženja za energetiku Srbije Ljubinko Savić rekao je da su rezultati resursa u Boru izuzetno otkriće koje može u potpunosti da promijeni teško stanje u kompletnoj rudarskoj industriji u Srbiji.

"Ukoliko su istraživači stvarno otkrili 25,7 odsto bakra i 50,3 grama zlata po toni rude, ovi rezultati su zapanjujući", rekao je Savić, navodeći da su sada na redu dalja ispitivanja kako bi se precizno utvrdile količine na tom ležištu.

Američka kompanija "Friport Mekmoran", sa kanadskim partnerom "Reservoar minerals", do sada je u okolini Bora otkrila 65 miliona tona rude sa srednjim sadržajem bakra od 2,6 odsto, a zlata od 1,5 grama po toni.

Najnovija istraživanja pokazuju da je u jednoj bušotini, na dubini od 179 metara, pronađen sloj od 84 metra, u kojem je sadržaj bakra 10,75 odsto, a zlata od 10,86 grama po toni.

U Boru je za proteklih 110 godina rudarenja dobijeno pet miliona tona bakra i blizu 160 tona zlata.

Izvor: www.nezavisne.com

Damperi - Divovi na točkovima

Danas damperi imaju puno udobnije kabine, suvremenu upravljačku elektroniku, motori su snažniji, ekonomičniji i, što je vrlo važno, ekološkiji od svojih prethodnika. Unatoč razvoju brojnih vrsta prijevoza oni su u mnogim poduzećima nezamjenjivi.

Golemi kamioni popularno nazvani golijati na točkovima nastali su iz potrebe za povećanom uporabom kamiona na površinskim kopovima, na velikim gradilištima, odnosno iz potrebe prijevoza veće količine rasutog tereta odjednom. 

Danas su to "vlakovi" na velikim točkovima s izvanredno snažnim motorima i iznimno velikim kapacitetom prijevoza koji pojedinačno doseže i do 400 tona. Oblik, kakav imaju danas, dobili su pedesetih i šezdesetih godina prošloga stoljeća u razdoblju jeftine nafte i velikoga industrijskog buma na razvijenome zapadu.

Domovina najvećih kamiona za prijevoz tereta velike mase ili dampera (kako se često nazivaju) jest Sjeverna Amerika. Moderna tehnološka rješenja za pogon velikih i teških lokomotiva preseljena su na točkove te su na snažni donji sklop (šasija) postavljeni golemi sanduci s velikim volumenom, dodana je snažna hidraulika i tako je nastao prvi tzv. zglobni damper.

Veliki se damperi još uvijek tako izrađuju.
Iznimno snažan dizelski motor proizvodi električnu energiju koja pokreće elektromotore u pogonskim kotačima. Veliki su damperi tako prethodnici sve omiljenijih hibridnih pogona jer se većina aktualnih osobnih automobila koje pokreće hibridni motor temelji na sličnom konceptu – motor s unutarnjim izgorijevanjem proizvodi energiju za jedan ili više elektromotora koji pokreću vozilo.

Koncept miješanoga pogona nastao je ponajprije zbog problema s prijenosom snage na velikim damperima koji su mogli prevoziti više od 100 t odjednom. Manji damperi imaju pogon kao klasični kamioni: motor, mjenjač, diferencijal, iako je sve mnogo veće, robusnije i izdržljivije. Najveći svjetski proizvođač automobila, General Motors, bio je nekoliko desetljeća posredno ili neposredno najvažniji član u proizvodnji dampera.

Od svojih se prethodnika današnji damperi razlikuju po povećanom kapacitetu prijevoza. Već se mogu sresti vozila koja odjednom prevoze 400 tona.

Izvor: www.gradimo.hr

Najstariji svjetski rudnik soli pretvoren je u potpuno suludi zabavni park

Podzemni tematski park Salina Turda, smješten u Rumunjskoj Turdi, nalazi se unutar najstarijeg rudnika soli na svijetu. Rudnik datira u 17. stoljeće kada se koristio kao skladište za sir, dok je za vrijeme Drugog svjetskog rata ono bilo prenamijenjeno u sklonište nakon što su njegova iskopavanja prestala 1932. godine.

Od 1992. godine Salina Turda je postala centar haloterapije i popularna turistička atrakcija. Danas je Salina Turda podzemni tematski park koji se nalazi na dubini od preko 120 metara ispod površine.

Unutar njega nalazi se amfiteatar, kuglana i podzemno jezero po kojem se može ploviti. U ponudi parka također se nalaze tereni za stolni tenis i mini golf.

Procjenjuje se kako je u rudniku izvađeno oko tri milijarde tona soli.

Izvor: www.telegram.hr

 

Najveći površinki kop bakra

Chuquicamata, među lokalnim stanovništvom također poznat kao Chuqui, je najveći površinski kop bakra na svijetu koji se nalazi na sjeveru Čilea u pustinji Atacama, 215 km sjeveroistočno od Antofagaste i 1.240 km sjeverno od glavnog grada Santiaga. Njegova dubina od 850 metara što ga čini drugim najdubljim površinskim kopom na svijetu (prvi je Bingham Canyon Mine u Utahu, SAD). Chuquicamata je također značajan proizvođač molibdena.

Rudnik je osnovan 1911. godine, ali je već 1915. godine postao vlasništvo jednog američkog društva. Rudnikom upravlja čileansko državno poduzeće Codelco (Corporación del Cobre de Chile) koji posjeduje sva nalazišta bakra u državi. Trenutačno područje rudnika zauzima oko 8.000.000 m². Svake godine iskopa se oko 600.000 tona bakra. Pretpostavlja se da će se ruda moći vaditi do 1300 metara.

Svih 17 rudara spašeno je iz rudnika u kojem su proveli noć

Dizalo kojim su se rudari spuštali u rudnik soli pokvarilo se na dubini od 274 metra. Noć su proveli zarobljeni, a spašavenje je trajalo punih 10 sati. Nitko nije ozlijeđen.

 

Spasilačke ekipe izvukle svih 17 rudara koji su noć proveli zarobljeni u dizalu 274 metra pod zemljom u središnjem New Yorku. Spašavali su ih punih 10 sati, objavili su vatrogasci iz Ithace na društvenoj mreži.

Glasnogovornik tvrtke koja rukovodi rudnikom soli kaže kako nitko od radnika nije ozlijeđen, a rudnik će do kraja tjedna ostati zatvoren kako bi istražili što je uzrokovalo kvar na dizalu, piše NY Times.

Radnici su u dizalu zapeli dok su išli na posao oko 22 sata po lokalnom vremenu.

Izvor: http://www.24sata.hr/

5 NAJOPASNIJIH POSLOVA NA SVIJETU

Svaki posao je težak i opasan na svoj način, ali ovi poslovi su nešto sasvim drugo. Potrebne su posebne vještine da bi se ovi poslovi radili i ljudi svoj organizam izlažu velikim opasnostima.  Iako dosta ljudi izgubi svoj život radeći ove poslove, ljudi ih i dalje rade.

  

5. Čistači mina

Ovo je definitivno jedan od najopasnijih i najstrašnijih poslova koji postoje. Zaostalih ratnih mina ima u velikom broju, a posao ovih ljudi je da ih pronađu i bezbjedno uklone. Iako ovi stručnjaci imaju zaštitnu opremu, eksplozija mine se teško može preživjeti, zbog toga veliki broj ljudi izgubi život radeći ovaj posao.

  

4. Rudari

 

Nalazite se ispod zemlje koja se može obrušiti na vas i konstantno udišete loš zrak. Rudari su definitivno hrabri, jer svakodnevno ugrožavaju svoj život i svoje zdravlje. Skoro svaki rudar ima problema sa plućima, a česta urušavanja  ponekad zarobe i usmrte veliki broj ljudi.

3. Naftna platforma 

Vađenje nafte i gasa na platformama u moru jedan je od najtežih i najopasnijih poslova. Radi se 12 sati dnevno, sa materijalima velike zapaljivosti, a obala je udaljena stotinama kilometara.

 

2. Vatrogasac

Spasavanje ljudi iz zapaljenih zgrada je plemenit posao. Vatrogasci se svakodnevno suočavaju sa izuzetnim opasnostima. Mada su odlično obučeni za sve vrste nepredviđenih situacija, rizik od povrede i pogibije je ipak veliki.

1. Drvosječe

Sječa drva je jedan od najopasnijih poslova. Drvoseče rade na velikim visinama i neravnom terenu, sa motornim testerama i mašinama za transport stabala, koje su veoma opasne čak i kada se pravilno koriste.

 

Izvor: www.muskimagazin.rs

         www.blic.rs

 

Rotorni bager

Rotorni bager predstavlja samohodnu mašinu kontinuiranog dejstva namenjenu za otkopavanje jalovine i korisne supstance na površinskim kopovima.
Otkopavanje materijala vrši se vedricama koje su ravnomerno raspoređene i pričvrćene na obodu rotornog točka. Istovremeno sa obrtanjem rotornog točka u vertikalnoj ravni i okretanjem rotorne strele zajedno sa platformom u horizontalnoj ravni svaka vedrica otkopava iz masiva odrezak kojije određen oblikom i geometrijskim parametrima. Obrtanjem rotornog točka i nailaskom punih vedrica u zonu istovarnog sektora, materijal se prazni iz vedrica, predaje prijemmnom transporteru na rotornoj streli i dalje redom, zavisno od broja trensportera na bageru, zadnjem istovarnom transporteru.

Razvoj i oblast primene

Zamisao da se konstruiše bager koji bi objedinio pokretljivost i relativno malo habanje kašika bagera sa kontinuiranim radom i velikim kapacitetom bagera vedričara dovela je do konstrukcije rotornog bagera. Švander je 1913. godine patentirao radni točak sa kašikama, koji iskopani materijal za vreme okretanja istovaruje direktno na transporter. Vlasnik patenta nemačka firma Humbolt je na osnovu toga 1916. godine konstruisala prvi rotorni bager na šinama, koji je sledeće godine pušten u rad na kopu Bergwitz. Ovaj bager je neuspešno radio pa je 1923 godine bačen u staro gvožđe, ali je na bazi stečenog iskustva konstruisan novi rotorni bager (zapremina kašine 75 litara) koji je 1925 godine pušten u rad na površinskom kopu Luize. Već 1933. izgrađen je bager sa kapacitetom od 760 m³/h, visinom kopanja od 13 m, snagom motora rotornog točka od 74 kW, ukunom instalisanom snagom od 300 kW i čija masa je iznosila 352 tone. Prvi put je primenjen trogusenični transport 1934. godine, a 1937. devetogusenični. Do 1938. godine izgrađeno je preko 50 rotortnih bagera, a pedeset godina kasnije preko 800. Proizvodnja u SAD počinje 1943. godine. Do 1951. godine bageri su bili sa rotornim točkom ćelijskog tipa, kada je privi put primenjen polućelijski tip, što im je znatno povećalo kapacitet. Od 1955. godine počinje sve masovnija proizvodnja bagera i za dubinski i zavisinski rad. Kasnije su proizvedeni i prvi bageri sa promenljivom dužinom strele. Od 1960. proizvedeni su bageri sa povećanom reznom silom i većim kapacitetom. 1987. KRUPP je isporučio bager teoretskog kapaciteta 19200 m³/h). 

Kina: Rudari preživjeli pet dana pod ruševinama (VIDEO)

PEKING - Kineski spasioci pronašli su osam rudara koji su pet dana bili zarobljeni u urušenom rudniku gipsa na isotku Kine.

Kineska agencija Sinhua je navela da spasioci tek treba da dopru do preživjelih, ali da su uspjeli s njima da uspostave kontakt.

U nesreći koja se dogodila prije pet dana u istočnoj kineskoj provinciji Šandong jedan rudar je poginuo, a devet je nestalo.

Vlasnik tog kineskog rudnika gipsa izvršio je samoubistvo skočivši u bunar, dva dana nakon što je u rudniku došlo do urušavanja i smrti jednog rudara.

Vlasnik kompanije "Jurong komers end trejd" Ma Congbo je pomagao u akciji spasavanja rudara, kad je iznenada skočio u obližnji bunar i utopio se.

Dosad su spasioci izvukli na površinu 11 preživjelih.

U rudniku je eksploatisan gips, vrlo mekani mineral koji se naveliko koristi u građevinarstvu.

U Kini su česte nesreće u rudnicima, ali su u posljednje vrijeme značajno pooštreni propisi u toj oblasti, pa su nakon velikih nesreća vlasnici kompanija i lokalni zvaničnici zaduženi za bezbjednost oštro kažnjavani, pa čak i kaznama zatvora.



VIDEO :

Izvor : http://www.nezavisne.com